FOKUS NA POMAKE/Osvrt na aktivnosti programa Tromostovlje u 2015. godini
Lidija Butković Mićin, Zarez od 18. prosinca 2015.
Osvrt na aktivnosti projekta Ars Publicae koji kombinira kulturno-umjetnički i istraživački rad s aktivističkim djelovanjem i zagovaranjem pred javnom upravom
Običaj je da se krajem kalendarske godine svode računi, sumiraju postignuti rezultati i sastavljaju best of liste najrazličitijih događaja i sadržaja. Što se zagrebačke kulturno-aktivističke scene tiče, posebice inicijativa usmjerenih na javne prostore grada, 2015. godinu je zahvaljujući ponajviše Saši Šimpragi, autoru programa i voditelju projekta Ars Publicae pod Udrugom za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja, obilježilo fokusiranje interesa javnosti na probleme gospodarenja savskim priobaljem, posebice prometno najfrekventnijom točkom dodira Zagreba s njegovom rijekom na potezu Jadranskog, Savskog i Zelenog mosta. Sudeći po lavini reakcija, programom Tromostovlje projekt je uspio steći široku potporu publike, što virtualne, što entuzijasta koji su se vjerno odazivali na izvedbe umjetničkih radova, akcije, tematske obilaske i tribine. Nakon cjelogodišnjeg truda suradničkog tima (uz Sašu Šimpragu tu su još Antonija Komazlić i Sonja Leboš) Sava se posjetiteljima učinila ponešto bliža Zagrebu, njene nedogledne inundacije manje jednoličnima, šikare bogatije zanimljivim vrstama bilja, a u naš kolektivni, urbani rječnik trajno su ušla minimalno dva svježa toponima: zagrebačko Tromostovlje i Savski trg.
POŽELJNA UPOTREBA PROSTORA
Desetljećima se u stručnim, urbanističko-arhitektonskim krugovima diskutira o snažnijoj integraciji tridesetak kilometara dugog toka Save kroz Zagreb sa formiranim gradskim predjelima na njenoj sjevernoj i južnoj obali. Razmatrane su razvojne perspektive tog ogromnog hidrološkog rezervata, analizirane mogućnosti za rekreativne, kulturne, upravne i druge uloge koje bi savsko područje moglo ponijeti u budućem preslagivanju i ustroju gradskih zona. Dugoročno, cjelovito planiranje nisu pratila kratkoročna i segmentirana rješenja, što je dovelo do niza poraznih prostornih (i civilizacijskih) činjenica po današnji Zagreb, koje je upravo ovaj projekt osvijestio, primjerice da tramvajsko i autobusno okretište kraj Savskog (pješačkog) mosta, inače jedan od najfrekventnijih zagrebačkih terminala, nema elementarnu komunalnu opremu, poput klupa, javnog nužnika, fontane za pitku vodu i dr. Duž obalnog pojasa Save mogao bi se sastaviti dugačak popis kritičnih mikrolokacija koje svjedoče o nedostatku sluha nadležnih službi za potrebe, dobrobit i komfor građana jer je problem sistemske naravi. Izdvajajući obuhvat postojećeg terminala javnog prijevoza (predloženog Savskoga trga koji na razini imena sugerira poželjnu upotrebu prostora) i okolnih mostovnih komunikacija kao uži predmet istraživanja i poligona za intervencije, projekt se metodološki priklonio parcijalnom pristupu, radu u malom mjerilu i malim koracima, raščlanjivanju kompleksnog pitanja na praktične odsječke čija realizacija je zamisliva u danim društveno-ekonomskim prilikama.
Navedeni model s uspjehom je testiran prethodne godine kada je projekt Ars Publicae postigao umjetničko-kritičku animaciju najmlađih (i stigmatiziranih) zagrebačkih kvartova – Novog Jelkovca i Vrbana III. Koristi od izoštrenog pogleda, tj. preokupacije jednom gradskom temom, pokazale su se izvanrednima – od odaziva umjetnika, sugovornika i lokalnih partnera, pojačane koncentracije i učestalosti organiziranih zbivanja, proizvodnje interdisciplinarnog znanja o ciljanoj gradskoj sredini, do medijske čitljivosti, praćenosti i prepoznatljivosti. Kako prošle, tako i ove godine, brojnost objavljenih anketnih intervjua, kritičko-povijesnih tekstova i osvrta na poduzete akcije umjetničkog ili agitacijskog karaktera, odgovor je na temeljno geslo provoditelja projekta: da bi se neki problem riješio, prvo ga treba učiniti vidljivim, pritom ukazujući na poželjne smjerove i potencijale. Stoga se odabrani gradski prostori višestruko tretiraju i propituju na nekoliko paralelnih komunikacijskih i produkcijskih kanala, odnosno postavljeni okvir je smišljeno inkluzivan, participativan, kombinira kulturno-umjetnički i istraživački rad s aktivističkim djelovanjem i zagovaranjem pred javnom upravom.
INTERVENCIJE
U sklopu projekta Ars Publicae (ranije poznatog i pod nazivom starog bloga 1postozaumjetnost) promovirana je i ideja legislativne i institucionalne regulacije umjetničkih sadržaja u javnom prostoru Zagreba putem radnog prijedloga osnivanja formalnopravnoga tijela, Zaklade za umjetnost (i dizajn) u javnom prostoru, koji bi imao zadaću osigurati financiranje, selekciju i realizaciju nekoliko suvremenih umjetničkih radova godišnje. Takva zaklada mogla bi regulirati i pitanje postavljanja spomenika, pritom nudeći suvremeno shvaćanje zadatka. Ideja Zaklade naslanja se na slične prokušane prakse u drugim državama, kao i na domaću tradiciju sekcije Prijedlog Zagrebačkog salona, nesavršenog, ali važnog eksperimenta 70-ih i 80-ih godina. Ars Publicae je u 2013., 2014. i 2015. godini uložila dobivena javna sredstva u nagradni i izvedbeni fond natječaja za site-specific umjetničke projekte na tematiziranim lokacijama dokazujući opravdanost utemeljenja jedne takve institucije. U tekućoj je godini natječajem izborena produkcija nekoliko domišljenih i zapaženih radova koji su, svaki na svoj način, osvijetlili raznolike prostorne, funkcionalne i oblikovne značajke područja Savskog trga i mostovlja. Pritom je, kao i prošle godine, projekt nastavio razvijati participativne modele, ovaj put u suradnji s lokalnom gimnazijom s Kajzerice čiji su učenici i učenice bili uključeni u proces izbora radova nakon što je uži izbor odradio stručni žiri. Tara Ivanišević jednomjesečnim je projektom „Kod mosta“ bilježila svakodnevni ritam, aktivnosti i ljude koji ga uživaju, gradila bazu vizualnih i pisanih zapisa svojeg intuitivnog antropološkog istraživanja koje se danomice moglo pratiti na blogu i završnoj vođenoj šetnji. Op-artistička intervencija arhitekta Davida Kabalina uspjela je vrlo jednostavnim materijalima sjediniti lekciju iz povijesti mosnih konstrukcija i povijesti mjesta: vodoravna linija iscrtana na rešetkama ograde Savskog mosta predočila je blagu krivulju njegove nivelete, a upotrjebljena crvena boja konotirala slojevitost tog prostora, takoreći povijesnu krivulju koja opisuje raspon od prvotnog crvenog mosta podignutog u 19. stoljeću do ulaska „crvenih“ partizana u Zagreb preko modernog Savskog mosta 8. svibnja 1945. godine.
Izvan natječaja i proračuna, u okviru programa izveden je i rad Saše Šimprage „Peron 4“ kao mala prostorna gesta u obliku popisa razloga potrebe za putovanjima postavljenog na autobusnom peronu kao mjestu sa kojeg se kreće na put. Zavodljivi razlozi preneseni iz neke knjige tiskane 1930-ih godina potiču maštu. Prvim mjestom natječajem honorirani prijedlog, instalacija nekolicine laganih, montažnih sjedišta Katarine Duda i Vlatke Blakšić („Zicni se!“), u posvemašnjoj infrastrukturnoj neuljuđenosti Savskog trga mogla bi se interpretirati prvenstveno kao karitativni čin, pružanje olakšanja tisućama građana koji su prisiljeni dočekivati javni prijevoz na okretištu bez ijedne klupe. Ne čudi zato snažna recepcija ovog rada na rubu subverzije (proveden je bez dozvole budući da ju je gradska uprava odbila izdati) – vizualizirao je akutni problem i prihvatljivu soluciju, demonstrirao mogućnosti društveno odgovornog dizajna, ali i razotkrio inerciju, socijalnu neosjetljivost gradskih službi i nepostojanje strateškog planiranja razvoja grada. Činjenica da dva mjeseca nakon akcije simboličkog poklanjanja sjedišta korisnicima ista još uvijek služe svrsi, najbolja je satisfakcija autoricama. Javni natječaji projekta Ars Publicae predstavljaju priliku za dublje promišljanje ciljanih gradskih predjela, okupljaju vizualne umjetnike, dizajnere i arhitekte, mali kreativni think tank, koji samostalnim istraživanjem i percepcijom prostora stvaraju repozitorij originalnih ideja. Među njima je i, primjerice, prijedlog Davida Kabalina za arheološko-turističku prezentaciju sačuvanih ostataka prvoga željezničkog mosta preko Save. Sanacijom okoliša i prilaza, konzerviranjem oslonaca mosta i dizajnom info-materijala, uredio bi se lokalno atraktivan vidikovac i održalo sjećanje na povijesni dolazak željezničke pruge u Zagreb 1862. godine. Kroz projekt lansirana je i ideja parka autohtonih vrsta u sada zapuštenoj šikari uzvodno od Jadranskog mosta čime se s jedne strane čuva, a s druge urbano aktivira značajni prirodni rezevrat. Prostor (budućeg) Savskog trga i njegove zone mjesto je koje traži pomake, a uslijed raznih pretenzija koje ciljaju zaobići arhitektonsko-urbanistički javni natječaj, projekt je ulogu odigrao i u afirmaciji potrebe ispravih i odgovornih pristupa gradogradnji.
PARK ZA KAJZERICU
Paralelno s odvijanjem akcije „Zicni se!“ na adrese odgovornih subjekata odaslani su zahtjevi za postavljanje nekoliko klupa, montažnog wc-a i česme na Savski trg. Između ostaloga, pokrenut je i direktan dijalog gostovanjem svih relevantnih aktera u emisiji Radija Sljeme kao dio strategije zagovaranja urbanih poboljšanja. Medijski odjek umjetničkog događaja potkrjepljuje se konkretnim zahtjevima, pritisak na dionike vrši iz više smjerova. Ars Publicae također uvijek inzistira na umrežavanju s drugim građanskim udrugama i zainteresiranim pojedincima. Takvi apeli prema javnim institucijama osnažuju se suradnjom projekta sa zagovaračkom platformom 1POSTOZAGRAD inicijatora Saše Šimprage i civilnom udrugom Zakaj? Za Kajzericu!, kao u slučaju inicijative za sadnju drvoreda u Riječkoj ulici. Supokretači javne kampanje za park na Kajzerici, prvom gradskom naselju na južnoj obali Save, bili su, osim navedenih, još i udruga Parkticipacija i Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata. Pokrenuta početkom godine, inicijativa „Park za Kajzericu“ prometnula se u najznačajniji građanski prosvjed za javni prostor u Zagrebu zadnjih godina, sa više stotina sudionika u upriličenim aktivnostima na livadi u Benecekovićevoj ulici, poput sadnje voćaka za budući park ili masovnog promatranja zvijezda teleskopima u suradnji s Astronomskim društvom Beskraj. Potvrđivanju potrebe javnoga parka u kvartu koji ga doslovno nema pomogla je i lista od nekoliko stotina podrški javnih osoba, strukovnih i drugih društava uz popratnu medijsku kampanju usmjerenu na afirmaciju javnih dobara kao što je park.
Prošle godine se iz istih razloga povezao sa lokalno djelatnim udrugama bliskih stavova, primjerice, s Udrugom Novi Jelkovec na peticiji za javne klupe na središnjem trgu naselja. Na poticaj Ars Publicae osnovan je Umjetnički savjet knjižnice Jelkovec koji volonterskim djelovanjem i bez ikakvog produkcijskog proračuna u 2015. godini nastavlja donositi kvalitetnu suvremenu umjetnost u kvart, poput niza fotografskih izložbi uključujući onu Slavke Pavić (koja je Novi Jelkovec potom i fotografirala), „Artist Speed Datinga“ Martine Miholić i izdanja „Kulturnog lifta“ Jelene Pašić i Matije Kralja. Projekt je nastavio i prethodne godine uspostavljenu suradnju sa fotografkinjom Katarinom Zlatec, pa se ciljani prostori približavaju i osvještavaju i kroz medij fotografije. Projekt rezultate bilježi i u segmentu baštinskog aktivizma kojim već godinama i s nizom uspjeha zagovara obnovu kulturne baštine, a krajem ove godine uspješnom se pokazala i inicijativa pokrenuta 2013. godine za obnovu spomen-parka Dudik u Vukovaru, autora Bogdana Bogdanovića, čija je obnova ove godine i započela. Iz djelovanja Ars Publicae proizišao je još jedan projekt: po konceptu Antonije Komazlić i Saše Šimprage aktivnosti oko vodotornja na prostoru bivše tvornice Gredelj koji je bio predmetom javnog natječaja za umjetničku intervenciju, nadograđen je ove godine u samostalni program posvećen trenutnom stanju i perspektivama prostora Gredelja kao najvažnijeg prostornog resursa Zagreba.
Projekt Ars Publicae potiče građane da se uključe u naizgled sitne pothvate, prate kulturna događanja u svojoj okolini, ulože vrijeme i potpis u poboljšanje zajedničke životne sredine time gradeći svijest o gradu, kulturi prostora i potrebi afirmacije, nadogradnje i zaštite javnog prostora i dobara. Zagovaranje je vrlo često višegodišnji proces koji traži samoorganizirano, domicilno stanovništvo koje će opetovano urgirati prema gradskoj upravi za svoje želje i potrebe. Zato angažman voditelja projekta ne prestaje okončanjem zacrtanog (i financiranog) programa, već se stečena poznanstva i iskustvo pretaču u naredne godine i nove planove rada u zajednici.
Kraj kalendarske godine stoga možda i nije najbolji trenutak za rezimiranje postignuća ovog, u našem kontekstu jedinstvenog projekta, npr. i zato jer je na blogu Tromostovlje (http://arspublicae.tumblr.com/) već osvanuo teaser za idući prijedlog pješačke zone južno od Savskog mosta o kojem ćemo rado čitati (i odazvati se) kad bude dogotovljen.
_
Tekst je objavljen u dvotjedniku Zarez od 18. prosinca 2015.
Foto: Katarina Zlatec
Autorica plakata Park za Kajzericu: Petra Milički
Osvrt na prošlogodišnji program NOVI KVARTOVI pročitajte ovdje.
_
ŠETNJE:
Šetnju Tromostovlje održanu 28. ožujka 2015. pogledajte ovdje.
Šetnju Tromostovlje održanu 15. srpnja 2015. pogledajte ovdje.
Šetnju Tromstovlje održanu 14. studenoga 2015. pogledajte ovdje.
_
IZVEDENI RADOVI I INTERVENCIJE:
Tara Ivanišević: Kod mosta
David Kabalin: Crvena linija
Vlatka Blakšić i Katerina Duda: Zicni se!
Saša Šimpraga: Peron 4
_
INICIJATIVE I AKCIJE/U SURADNJI S 1POSTOZAGRAD I PARTNERIMA:
Komunalna oprema za Savski trg
_
PRIJEDLOZI:
Zaklada za umjetnost (i dizajn) u javnom prostoru
_
TRIBINA:
_
TEMAT U ZAREZU:
_
OSTALO:
Novi Jelkovec (volonterska nadogradnja prošlogodišnjeg programa Novi kvartovi)
_
OSTALI INTERVJUI I TEKSTOVI IZ SERIJE TROMOSTOVLJE:
Intervju s arhitektom Zoranom Hebarom možete vidjeti ovdje.
Intervju sa Stjepanom Kelčecom-Suhovcem, glavnim autorom prijedloga Terminala Sava, možete vidjeti ovdje.
Intervju s Nikolinom Komljenović o performansu Dan sporosti možete vidjeti.ovdje.
Intervju s Katerinom Duda, autoricom umjetničkih intervencija u zoni Tromostovlje, možete vidjeti ovdje.
Intervju s Ognjenom Golubićem i Anom Gugić iz udruge ZaKaj? Za Kajzericu! pronađite ovdje.
Tekst Saše Šimprage o inicijativi Park za Kajzericu pronađite ovdje.
Intervju s urbanistima Borislavom Doklestićem i Nikom Gamulinom možete vidjeti ovdje.
Intervju s Tarom Ivanišević, autoricom umjetničke intervencije u zoni Tromostovlje nastale u sklopu projekta Ars Publicae možete vidjeti ovdje.
Intervju s deset mlađih arhitekata o zoni Tromostovlje možete vidjeti ovdje.
Intervju s Jadrankom Polak, autoricom prijedoga za Savski most, možete vidjeti ovdje.
Intervju s Vlatkom Blakšić i Katerinom Duda, autoricama umjetničke intervencije u zoni Tromostovlje nastale u sklopu projekta Ars Publicae možete vidjeti ovdje.
Intervju s Davidom Kabalinom, autorom umjetničke intervencije u zoni Tromostovlje nastale u sklopu projekta Ars Publicae možete vidjeti ovdje.
Tekst Vanje Radovanovića o Savskom trgu i njegovoj zoni noću, objavljen na portalu Pogledaj.to, pronađite ovdje.
Tekst i prijedlog Saše Šimprage o Parku autohtonih vrsta pronađite ovdje.
Tekst Saše Šimprage o potrebi oblikovanja prostora za veslače pronađite ovdje.
Tekst Tamare Brixy o stanju i perspektivama Savskog trga objavljen u sklopu temata Tromostovlje u Zarezu pronađite ovdje.
Segmente iz urbanološke datoteke programa Tromostovlje objavljene u sklopu temata Tromostovlje u Zarezu pronađite ovdje.
Tekst Antonije Komazlić o mogućnostima obnove Savskog kupališta objavljenog u sklopu temata Tromostovlje u Zarezu pronađite ovdje.
Intervju s Vesnom Mikić o Urlichovom veslačkom paviljonu objavljen u sklopu temata Tromostovlje u Zarezu pronađite ovdje.
Tekst Saše Šimprage o stanju i smjerovima obnove Savskog mosta objavljen u sklopu temata Tromostovlje u Zarezu pronađite ovdje.
Tekst Saše Šimpraga o mogućnostima pješačke zone južno od Savskog mosta pronađite ovdje.
Tekst Saše Šimprage o mogućnosti uređenja vidikovca na ostacima nekadašnjeg željezničkog mosta pronađite ovdje.
Intervju s Vedranom Gračanom, autorom umjetničke intervencije na Savskom mostu, možete vidjeti ovdje.
UPDATE 2023: https://zagrebjavniprostor.tumblr.com/post/732140432133324800/nevidljivi-most
UPDATE 2024: https://vizkultura.hr/nasljede-kao-generator-pozitivnih-pomaka/
https://zagrebjavniprostor.tumblr.com/post/732140432133324800/nevidljivi-most
_
Urbanološku datoteku nastalu kroz program NOVI KVARTOVI iz 2014. godine pronađite ovdje.
Urbanološku datoteku nastalu kroz program VODA I JAVNI PROSTOR iz 2016. godine pronađite ovdje.
Tekstove objavljene prije 2014. godine tj. na starom blogu projekta pronađite ovdje.
_
Projekt Ars Publicae primarno se bavi pitanjima umjetničkoga sadržaja u javnom prostoru.
Sve dosadašnje umjetničke i druge intervencije nastale u sklopu aktivnosti projekta pronađite ovdje.
Programom TROMOSTOVLJE u 2015. godini bavimo se prostorom povijesnog izlaska Zagreba na Savu i zagovaranjem formiranja Savskog trga.
Ars Publicae je projekt Udruge za intedisciplinarna i interkulturalna istraživanja.
rhmb liked this
equipmentzgb liked this
hourhunter liked this
arspublicae posted this